Cilj: Pokazati kako različite zemlje unapređuju javnu komunikaciju pomoću jasnog jezika.
Neke europske zemlje prednjače u tome da javna komunikacija postane jasnija i uključivija. Od zakonskih okvira do digitalnih alata, jasni jezik prepoznaje se kao ključ za transparentnost, pristupačnost i demokratsko sudjelovanje.
Prvi predvodnici: Švedska, Norveška, Nizozemska
U 1970-ima Švedska je jasni jezik proglasila nacionalnim prioritetom kako bi svi građani mogli razumjeti zakone i javne dokumente. Vijeće za švedski jezik izradilo je nacionalne smjernice, a državne agencije počele su prepravljati tekstove.
U Norveškoj je 2009. pokrenut program „Klartspråk“ u ministarstvima za poboljšanje službenog jezika. Uključivao je obuke, testiranja s korisnicima i provjere jasnoće.
U Nizozemskoj je jasni jezik ugrađen u digitalne javne usluge kako bi se gradilo povjerenje između građana i institucija.
Ove zemlje pokazuju da stvarne promjene dolaze iz političke volje, suradnje različitih sektora i uključivanja građana. Jasni jezik nije bio tretiran kao sporedna vještina, nego kao građansko pravo.
Drugi akteri: Francuska, Belgija, Hrvatska, Rumunjska, Sjeverna Makedonija
Nedavne inicijative pokazuju da i druge zemlje poduzimaju korake. U Francuskoj vlada sada prati jasnoću administrativnog jezika u digitalnim uslugama i potiče uporabu alata poput Lisible, HECTOR i U31, koji pomažu u pojednostavljivanju i testiranju dokumenata pomoću umjetne inteligencije i psiholingvistike.
Belgija promiče lako čitljive formate kroz FALC.be, kojim upravlja organizacija Inclusion asbl, a nudi i verziju web stranice Handicap Belgium u lako čitljivom obliku. Kampanje poput Lire et Écrire usmjerene su na pismenost odraslih u cijeloj Valoniji.
U Hrvatskoj privatne inovacije prednjače. Tehnološki start-up Omoguru razvio je alate poput LEXIE i OMOTYPE koji pomažu osobama s disleksijom da čitaju ugodno na bilo kojem uređaju.
Rumunjska se usredotočuje na funkcionalnu pismenost kroz nacionalna testiranja i osposobljavanje nastavnika, dok zakon o jeziku u Sjevernoj Makedoniji iz 2024. godine obvezuje na jasni jezik i profesionalnu lekturu u svim javnim institucijama.
Ove zemlje idu različitim putovima — pravnim, tehnološkim ili lokalnim — ali dijele istu viziju: učiniti javnu komunikaciju dostupnom svima. Jasni jezik više nije uska ideja. On postaje europski standard kvalitete i uključivosti.
Izvori:
Clear writing for Europe. (2024, May 23). European Commission