Jasno jeziko u kontinuiranoj obuci nastavnika: između nužnosti, primjenjivosti i izazova

Obučiteljica nastavnika Liliana Dana Lung, Centar za obuku učitelja u Cluj-Napoci

Projekt Text it Easy, https://text-it-easy.eu/, odgovara na suštinsku potrebu: promicanje pristupačne i uključive komunikacije kroz upotrebu jasnog jezika u različitim profesionalnim sektorima, s naglaskom na stručno osposobljavanje i obrazovanje.

Kroz ovaj pristup projekt ima za cilj smanjiti nejednakosti u pristupu informacijama, olakšati aktivno i jednako sudjelovanje svih ljudi, bez obzira na njihovu razinu pismenosti, digitalnih vještina ili iskustva, te transformirati praksu pisanog i usmenog komuniciranja u temeljnu profesionalnu kompetenciju.

Projekt također pruža trenerima i stručnjacima konkretne resurse: vodiče, program osposobljavanja, prilagođene materijale i praktične alate za primjenu načela jasnog jezika u vlastitom radu.

U tom kontekstu, ovaj članak ima za cilj razmotriti i konkretizirati kako se jasan jezik može definirati, primijeniti i podržati u kontinuiranoj izobrazbi nastavnika, čime se doprinosi središnjem cilju projekta, a to je pristupačnost komunikacije.

1. Scenarij i rezultati panel rasprave

Članak se temelji na rezultatima panel rasprave koju je organizirao partner Casa Corpului Didactic Cluj, posvećene upotrebi jasnog jezika u kontinuiranoj obuci nastavnika, u sklopu projekta Text it Easy.

U panelu su sudjelovali treneri, stručnjaci za obrazovanje i stručnjaci za komunikaciju. Zajedno s njima, moderatori su publici nastavnika i trenera iz Kuće nastavnog osoblja u Klužu prenijeli kako jasni jezik može poboljšati osposobljavanje nastavnika, kako funkcionira u online okruženju i koji se izazovi javljaju pri njegovoj primjeni u radu s profesionalcima.

Rasprava je započela s četiri ključna pitanja:

  1. Kako biste definirali jasan jezik u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja nastavnika?
  2. Može li se jasan jezik koristiti online?
  3. Koje su najveće prepreke u formuliranju jasnog jezika pri radu s publikom profesionalaca?
  4. Koji biste savjet dali kolegama trenerima za pojednostavljenje jezika koji se koristi u komunikaciji?

Odgovori koje su dali sudionici panela predstavljeni su u nastavku na sažet način.

2. Definiranje jasnog jezika u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja nastavnika

U kontinuiranoj obuci nastavnika, jasan jezik može se definirati kao namjerna, strukturirana i pristupačna komunikacija, usmjerena na neposredno razumijevanje i praktičnu primjenu. Više od lingvističkog pojednostavljenja, ona predstavlja pedagošku strategiju kojom trener pojašnjava svrhu svake aktivnosti obuke, raspoređuje informacije u logičan slijed, čini vidljivim put učenja, odabire bitno, izbjegavajući ponavljanja i nepotrebni žargon, te koristi konkretne primjere i pedagoške situacije relevantne za sudionike. Usvajanjem jasnog jezika obuka postaje pristupačnija svim sudionicima, implicitno i raznolikoj publici (mladim nastavnicima, iskusnim nastavnicima ili nastavnicima s različitim specijalizacijama). Jezik postaje alat inkluzije i olakšavanja, a ne prepreka.

Štoviše, za nastavnike, jasan jezik ne samo da olakšava učenje, već i modelira profesionalnu komunikacijsku praksu koju kasnije mogu primijeniti s učenicima, roditeljima, kolegama ili unutar obrazovnih ustanova. Tako utjecaj jasnog jezika nadilazi trenutak obuke, doprinoseći kulturi jasne komunikacije u obrazovanju.

3. Korištenje jasnog jezika na internetu

U online prostoru jasnoća postaje još relevantnija zbog specifičnih izazova: odsutnosti neverbalnih znakova, fragmentirane pažnje, raznolikosti digitalnih vještina sudionika, kao i rizika od tekstualnog ili vizualnog preopterećenja.

Kako bi se odgovorilo na te izazove, jasno izražavanje na internetu očituje se kroz: kratke, izravne rečenice, izbjegavanje dvosmislenosti, vizualno strukturiranje (naslovi, popisi, infografike), jasne upute i smjernice za snalaženje na korištenim platformama i aplikacijama, pristup sadržaju i praktičnim aktivnostima, prilagodbu sadržaja raznolikoj publici s različitim vještinama, usklađenost s načelima pristupačnosti i inkluzije, kao što promiče Text it Easy.

Slijedom toga, treneri mogu osigurati prijateljsko, učinkovito i uključivo digitalno okruženje, pružajući konkretne materijale i komunikaciju koji maksimiziraju sudjelovanje i razumijevanje.

4. Prepreke u korištenju jasnog jezika pri radu s profesionalcima

Čak i u namjenskom projektu poput Text it Easy, primjena jednostavnog jezika može naići na prepreke, osobito kada se publika sastoji od stručnjaka, poput nastavnika. Panelističke rasprave istaknule su neke od najčešćih izazova:

  1. Tendencija korištenja stručnog žargona : U obrazovnim okruženjima akademski jezik i tehnički izrazi često se smatraju znakom profesionalnosti. Takav način razmišljanja može ometati pojednostavljenje i prilagodbu komunikacije.
  2. Raznolikost razina iskustva i konteksta : Grupa polaznika može uključivati nove i iskusne nastavnike, koji predaju različita predmeta, s različitim potrebama. Pronalaženje zajedničkog, pristupačnog i relevantnog registra za sve može biti teško.
  3. Preopterećenost informacijama i vremenska ograničenja: Programi obuke često su gusto sadržajem; cilj je pokriti veliku količinu sadržaja u relativno kratkom vremenu, što može ograničiti pažnju posvećenu kvaliteti komunikacije i jasnom strukturiranju.
  4. Otpor promjenama i percepcija “pretjeranog pojednostavljenja”: Neki sudionici ili treneri mogu doživljavati jednostavan jezik kao umanjivanje profesionalne strogosti ili složenosti znanja.
  5. Postojeći materijali teški za prilagodbu: Često treneri rade s starim materijalima, napisanima bez obzira na jasnoću ili pristupačnost, što može zakomplicirati prilagodbu i prepravljanje na jasan jezik.

Ove prepreke nisu nepremostive, ali zahtijevaju prepoznavanje, promišljanje i institucionalnu ili osobnu volju za njihovim prevladavanjem.

5. Preporuke za kolege trenere: kako pojednostaviti jezik u praksi

Na temelju panel-rasprava i načela koja promiče Text it Easy, evo nekoliko konkretnih preporuka:

  • Počnite s radionicom tako da razjasnite ciljeve: što će sudionici razumjeti/moći učiniti na kraju;
  • Koristite izravan jezik, prilagođen stvarnim slušateljima, a ne idealiziranima;
  • Strukturirajte informacije logično, u jasnim koracima, s očitim naslovima i podjelama;
  • Izbjegavajte žargon, akronime, dvosmislene izraze;
  • Koristite konkretne primjere relevantne za sudionike;
  • Povremeno provjeravajte razumijevanje postavljanjem pitanja i kroz rasprave. Pribavite povratne informacije;
  • Prilagodite pisane i digitalne materijale radi jasnoće i pristupačnosti;
  • Promovirajte stav inkluzije: raznolikost vještina i iskustava smatrajte resursom, a ne problemom.

Kroz ove prakse jasan jezik postaje pedagoška i organizacijska kompetencija koja podržava stvarno učenje, suradnju i uključivost u obuci.

Zaključak

Prema ciljevima projekta Text it Easy, jasan jezik nije samo stilski izbor, već imperativ za otvoreno, pristupačno i uključivo obrazovanje. U kontekstu kontinuirane izobrazbe nastavnika, usvajanje jasnog jezika otvara mogućnost da informacije postanu doista korisne, lako razumljive i, prije svega, primjenjive u praksi.

Čak i ako postoje kulturne, organizacijske ili pragmatične prepreke, svjesnost o njima i primjena odgovarajućih strategija mogu pretvoriti jasan jezik u standard komunikacije i obuke. U konačnici, ovaj pristup odražava obrazovnu viziju koja promiče jednakost, inkluziju i učinkovitost, temeljne vrijednosti svakog modernog obrazovnog sustava.

Izvori: